Osnovni pojmovi o Distance Learning-u

  • 1.      ŠTO JE TO DISTANCE LEARNING
Distance learning je učenje na daljinu. Možemo ga definirati kao studiranje koje se nudi studentima koji su fizički udaljeni od profesora ili asistenta. Učenje na daljinu se realizira korištenjem WWW tehnologija i Interneta.

Distance learning odnosno učenje na daljinu povezuje se sa pojmom e-learning. E-learning je jedan od brojnih pojmova sa prefiksom „e-“ koji se u posljednje vrijeme sve češće spominju. Tako sve više korisnika upotrebljava usluge e-bankarstva ili e-trgovine, a nerijetko se čuje za e-vladu, e-zdravstvo, e-pravosuđe. Tako je cilj programa da se društvo transformira u informaciono društvo. Općenito, u svim ovim pojmovima prefiks „e-“ (elektronsko, eng. Electronic) označava izvođenje određenih djelatnosti uz pomoć informaciono-komunikacione tehnologije (ICT).

Tako se i za e-learning to jest e-učenje ili u širem smislu e-obrazovanje može reći da je riječ o izvođeju obrazovnog procesa uz pomoć informaciono-komunikacione tehnologije, to jest računara i vrlo često Interneta.

Postoji više različitih definicija e-learninga, a one obično ovise o profesiji i iskustvima osoba koje ih koriste. Ove se definicije najčešće mogu svrstati u jednu od dvije grupe:
  • 1.      grupa „tehničkih“ definicija stavlja naglasak na tehnologiju (na „e“ dio u imenu). Primjer jedne od „tehničkih“ definicija glasi:

„E-obrazovanje je bilo koji oblik učenja, poučavanja ili obrazovanja koji je potpomognut upotrebom računarskih tehnologija, a posebno računarskih mreža baziranih na Internet tehnologijama.“

  • 2.      grupa „pedagoških“ definicija ima naglasak na obrazovanju, to jest na učenju i poučavanju („learning“ dio u imenu). Jedna od takvih definicija je:
„E-Learning je interaktivan ili dvosmjeran proces između nastavnika i studenata uz pomoć elektronskih medija pri čemu je naglasak na proces učenja dok su mediji samo pomoćno sredstvo koje upotpunjuje taj proces.“

Unazad nekoliko godina razvojem računarskih mreža, a posebno razvojem Internet hipermedijskog servisa WWW, ta tehnologija počinje prevladavati kod udaljenog učenja. Tako se termin učenje na daljinu u novije vrijeme zamjenjuje terminom online učenje čime se naglašava da je riječ o posebnom obliku e-learninga ili e-obrazovanja.
  • 2.      ELEMENTI DISTANCE LEARNINGA
Model distance learninga na primjeru Sveučilišta / Univerziteta „VITEZ“ sastoji se od tri glavna elementa:
  • a.      Sistem za upravljanje učenjem – LMS
Ovaj sistem sadrži komponente za unapređenje učenja tako da poveže sve oblike učenja sa postojećim informatičkim sistemom. Softver koji čini osnovu LMS-a upravlja svim elementima nastave, evidentira sve parametre potrebne za praćenje procesa. Na temelju tih parametara moguće je u svakom trenutku pratiti napredak pojedinog studenta ili grupe, te na kraju edukacijskog procesa pouzdano mjeriti i analizirati uspjeh.
  • b.      Sadržaj (Content)
Sadržaj je ključni dio procesa učenja,  na Sveučilištu / Univerzitetu „VITEZ“ konkretno se sastoji od On-line tekstovi sa prezentacijama koji su popraćeni audio/video sadržajem.
  • c.       Moduli sa saradnju (Collaboration)
Distance learning – učenje na daljinu na Sveučilištu / Univerzitetu „VITEZ“ realizuje se putem sistema za učenje na daljinu kome mogu pristupiti svi studenti sa bilo kojeg mjesta sa pristupom internetu i uz korisničke podatke koji će im biti dodijeljeni pri upisu na ovu vrstu studija. Također koristit će se E-mail, Forum (pitanja/odgovori/komentari) i chat (direktna diskusija). Svaki student pri upisu na distance learning dobiti će E-mail na domeni Sveučilišta / Univerziteta „VITEZ“  (unvi.edu.ba) npr., Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. , koji će za vrijeme studija koristiti za komunikaciju sa nastavnim osobljem i stručnim službama.
  • 3.      PREDNOSTI DISTANCE LEARNINGA
Kao jedna od najvećih prednosti distance learninga – učenja na daljinu smatra se to što omogućuje stalno učenje i profesionalno usavršavanje. Studenti uče samostalno, vlastitim tempom, na mjestu i u vremenu koje sami odaberu. Polaznicima je na raspolaganju veliki broj predmeta koje nude različiti studijski program.

Tako se kao prednosti učenja na daljinu mogu izdvojiti:
  • 3.1.Vlastiti tempo
Studenti na daljinu mogu savladavati gradivo onom brzinom kojom žele. Mogu prolaziti kroz materijal za učenje onoliko puta koliko žele. Preko jednostavnijih lekcija mogu brže prolaziti, dok se na složenijim i zahtjevnijim lekcijama mogu duže zadržati i proći ih nekoliko puta.
  • 3.2.Odabiranje mjesta učenja
U ovisnosti o mediju koji se koristi za rasprostiranje materijala pri učenju na daljinu, studenti mogu učiti na različitim mjestima koji im najbolje odgovaraju. Tako npr. studenti mogu kod kuće ili na poslu pristupiti informacijama na Internetu, slati ili primati e-mail poruke, isl.
  • 3.3.Odabiranje svog načina učenja
Svako ima svoj način učenja, neki studenti više vole aktivno, dok drugi preferiraju pasivno učenje. Predavanja na daljinu omogućuju različite stupnjeve interakcije između profesora i studenta, te međusobno između studenata. Neki studenti studija na daljinu uče tako da čitaju materijale, vode bilješke i samostalno izvršavaju zadatke koji se od njih traže. Neki studenti lakše uče ako sudjeluju u diskusiji s ostalim studentima, koristeći e-mail, telekonferencije ili videokonferencije. Neki studenti prilikom učenja preferiraju multimedijske elemente, kao što su grafika, animacija, zvuk.  Za njih su najprikladniji kursevi preko WWW-a i Interneta.
  • 3.4.Praktičan rad sa različitim tehnologijama
Za učenje na daljinu koriste se različite tehnologije, kao što su računari, CD player, videorekorder, itd. Stoga studenti koji studiraju na daljinu, osim što stječu informacije o onome što uče, usvajaju i dodatna znanja i vještine o korištenju tih tehnologija.
  • 3.5.Samostalno učenje
Kod učenja na daljinu studenti, osim što dobivaju gotove materijale za učenje, samostalno traže nove izvore informacija. Oni nastoje doći do dodatnih informacija koje im omogućuju da bolje usvoje određeni sadržaj ili da uspješnije savladaju određenu vještinu. Studenti na daljinu su obično vrlo motivirani i žele što uspješnije riješiti postavljene zadatke.
  • 3.6.Vrijeme učenja
Prednost distance learninga odnosno učenja na daljinu za studente je vrijeme učenja. Ono je omogučeno od 0-24 sata dnevno i student može pristupiti nastavnim materijalima na distance learning sistemu svih sedam dana u nedjelji.
  • 3.7.Komuniciranje sa profesorima i asistentima
Nove tehnologije omogućuju kvalitetno i brzo komuniciranje sa profesorima i asistentima naročito gledanjem i slušanjem predavanja, e-mail, telefon i sl.
Najveći izazovi ili problemi kod e-learninga su to što je teško privoliti studente da upišu online studij, aktivno sudjeluju u njegovu izvođenju i uspješno ga završe te ovisnost o tehnologiji, uz to što i predugo traje izrada samih e-learning sadržaja za učenje.

Neki e-learning programi ne uspijevaju, to jest jedan broj polaznika odustaje i nikad ne završi program do kraja. U početku razvoja e-learning stupanj odustajanja studenata je iznosio čak više od 60%. Danas je broj odustajanja znatno manji.

Postoje brojni razlozi ovakvog neuspjeha. Jedan od najvećih problema je sama priroda e-learninga ili online paradigme učenja. Za razliku od tradicionalnog učenja, vrlo lako je odustati jer se od polaznika ne očekuje da se pridruže učenju „u razredu“ to jest na nekom određenom mjestu gdje ih čekaju kolege i nastavnik, nego to čine najčešće s posla ili od kuće. Kako su polaznici uglavnom prezaposleni i opterećeni brojnim drugim obavezama, potrebno je vrlo visoka razina samodiscipline i motivacije da savjesno obavljaju svoje e-learning zadaće. Pri tome se zbog nedostatka kontakta u živo kod studenata može javiti osjećaj osamljenosti i izdvojenosti.

Zbog spomenutih nedostataka potrebo je kod e-learninga posvetiti posebnu pažnju motivaciji studenata i angažirati nastavnike koji će pratiti njihovo napredovanje, neprestano im pružati podršku i pomoć pri učenju i poticati ih da ispune svoje zadaće.

Nedostaci kod učenja na daljinu vezani su i uz tehnologiju koja se koristi za izvođenje predavanja. Svi studenti moraju imati na raspolaganju odgovarajuu računarsku tehnologiju, na primjer računar sa najnovijom verzijom nekog Web preglednika, priključak na internet.

Problem za neke studente, pa i nastavnike može predstavljati i korištenje tehnologije koju još ne poznaju. Vrlo često je potrebno uložiti dodatno vrijeme da bi se, pored sadržaja koji se uče, savladala i tehnologija pomoću koje se oni nude studentima. Međutim tehnologija učenja na daljinu postaje sve jednostavnija i mogu je koristiti studenti koji znaju samo osnovne elemente upotrebe računara odnosno koji su početnici u ovoj oblasti.
  • 4.      TEHNIČKI ZAHTJEVI NA STRANI KORISNIKA (STUDENTA)
Student koji želi studirati po sistemu distance learninga mora imati slijedeće tehničke mogućnosti:
  • a.     Računar (Kompjuter)
  • b.     Internet pristup (preporučuje se ADSL ili druge vrste brze konekcije)
  • c.     Internet preglednik/browser za pristup distance learning sistemu
  • d.     Program za obradu teksta i prezentacija (Microsoft Office ili Open Office)
  • e.     Program za čitanje PDF fajlova (Adobe Reader ili Foxit Reader)
  • f.      Program za gledanje on-line audio/video sadržaja i Flash animacija (Flash player)
Pored računara, svi ostali tehnički elementi se mogu lako nabaviti i nisu skupi, a neki su i besplatni.
 

Pretplatite se

Prijavite se na naše obavijesti i budite informisani o dešavanjima.

Kontaktirajte nas

Za vaše upite i dodatne informacije stojimo uvijek na raspolaganju.

  • Tel: +387 (0) 30 509 750

Povežimo se

Pratite nas na društvenim mrežama.

google play logo 

Brojevi žiro-računa Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“

Raiffeisen banka             1610550012090015
Sparkasse                       1990520076949321
PRO Credit banka            1941111768000176

Vi ste ovdje: Početna Studiji Studij na daljinu Osnovni pojmovi o DL